Svrbe vas oči pa ih trljate? Lekari upozoravaju da ova navika može ozbiljno da ugrozi vid

Iako mnogi instinktivno trljaju oči kada osete svrab, peckanje ili umor, stručnjaci upozoravaju da takvo ponašanje nije bezazleno. Učestalo trljanje može da poveća rizik od infekcija, oštećenja rožnjače i problema koji dugoročno mogu da naruše vid.

Gotovo svako je bar jednom, zbog svraba ili zamora, protrljalo oči u nadi da će neprijatan osećaj brzo proći. Međutim, stručnjaci za zdravlje očiju upozoravaju da ova navika može da ima ozbiljnije posledice nego što se obično misli.

Često trljanje očiju može da doprinese razvoju infekcija, ali i da ošteti rožnjaču – providni prednji deo oka koji je veoma važan za formiranje jasne slike.

Alergijski konjunktivitis najčešći uzrok svraba

Svrab očiju najčešće je povezan sa alergijskim konjunktivitisom, stanjem koje čini skoro polovinu svih slučajeva svraba očiju. Reč je o zapaljenjskoj reakciji spojnice oka, koja nastaje kada organizam reaguje na alergene iz okruženja, kao što su polen, prašina ili dlaka kućnih ljubimaca.

Pored svraba, mogu se javiti crvenilo, oticanje i sitne izbočine na unutrašnjoj strani kapaka. Ipak, potreba za trljanjem očiju ne mora uvek biti posledica alergije. Može biti povezana i sa sindromom suvog oka, blefaritisom, odnosno upalom ivica kapaka, kao i sa iritacijom kože kapaka.

Trljanje očiju može da promeni rožnjaču

Jedna od najozbiljnijih mogućih posledica čestog trljanja očiju jeste keratokonus. To je progresivna bolest kod koje rožnjača postaje tanja i vremenom menja oblik.

Umesto pravilno zaobljene površine, rožnjača poprima oblik konusa, što može znatno da pogorša vid. Posledice mogu biti izražen astigmatizam, zamućen vid i otežano svakodnevno funkcionisanje.

Danas postoji procedura poznata kao umrežavanje kolagena rožnjače, odnosno corneal cross-linking, koja može da zaustavi dalje napredovanje bolesti. Ipak, mnogim pacijentima su i posle lečenja potrebna specijalna kontaktna sočiva. U najtežim slučajevima može biti neophodna transplantacija rožnjače.

Moguće su bolne povrede i crvenilo oka

Snažno ili grubo trljanje oka može da izazove abraziju rožnjače, odnosno ogrebotinu na njenoj površini. Ovakva povreda je veoma bolna, često dovodi do zamućenog vida i zahteva terapiju antibioticima kako bi se sprečila infekcija.

Još jedna posledica može biti pucanje sitnog krvnog suda na površini oka. Tada se javlja jarko crvena mrlja, poznata kao subkonjunktivalno krvarenje. Iako najčešće prolazi samo od sebe u roku od jedne do dve nedelje i ne ostavlja trajne posledice, njen izgled može delovati uznemirujuće.

Rukama se mogu preneti i infekcije

Stručnjaci podsećaju da trljanje očiju može da pomogne širenju konjunktivitisa. Infekcija može biti virusna ili bakterijska, a virusni oblici su posebno zarazni.

Zbog toga je važno da ruke uvek budu čiste pre bilo kakvog dodirivanja očiju, naročito ako već postoji crvenilo, sekret, svrab ili drugi znaci iritacije.

Kako ublažiti svrab bez trljanja?

Uzrok svraba često može uspešno da se kontroliše. Veštačke suze smatraju se jednim od najjednostavnijih i najefikasnijih načina za ublažavanje tegoba. Stručnjaci savetuju da se pre upotrebe mogu nakratko ohladiti u frižideru, jer hladnije kapi mogu dodatno da umire iritaciju.

Kod osoba koje imaju alergije, važno je izbegavanje alergena kad god je to moguće. Nošenje naočara za sunce, ispiranje lica nakon boravka napolju i ostanak u zatvorenom prostoru tokom dana sa visokom koncentracijom polena mogu da pomognu u smanjenju simptoma.

Olakšanje mogu da donesu i hladni oblozi, dok se kod upornijih tegoba koriste antihistaminske kapi ili druga terapija koju preporuči oftalmolog.

Kada je potreban pregled oftalmologa?

Ako svrab, peckanje ili stalna potreba za trljanjem očiju ne prolaze ni posle upotrebe veštačkih suza, hladnih obloga ili preparata protiv alergije, potrebno je obratiti se oftalmologu.

Pregled može da pomogne da se utvrdi pravi uzrok problema i da se spreče ozbiljnije komplikacije koje se ponekad razvijaju upravo zbog navike koju mnogi smatraju bezopasnom.