Za rast svih penzija od 40 eura potrebno 30 miliona eura

Iako se, makar deklarativно, niko ne protivi povećanju svih penzija za 40 eura, podrška predlogu Građanskog pokreta URA još nije izvjesna. Ključni razlog je to što Vlada mjesecima nije dostavila mišljenje o tome da li se ovo povećanje može sprovesti bez dodatnog opterećenja budžeta.

Predlog GP URA nalazi se pred poslanicima od februara, ali izvršna vlast još nije saopštila zvaničan stav. Poslanik tog pokreta Zoran Mikić tvrdi da bi novac za povećanje mogao biti obezbijeđen iz sredstava koja su već planirana za Fond PIO u ovoj godini.

Prema njegovoj računici, budžet Fonda PIO za ovu godinu uvećan je za 60 miliona eura. Od toga su, kako je naveo, dva miliona potrošena na januarsko usklađivanje od 0,38 odsto, dok će majsko povećanje od 0,95 odsto koštati šest miliona eura.

Mikić je na sjednici Odbora za rad i socijalno staranje kazao da je za ta dva usklađivanja ukupno potrebno osam miliona eura, pa bi od predviđenih sredstava ostala 52 miliona. Od tog iznosa, prema njegovim riječima, za oktobarsko usklađivanje bilo bi potrebno još između osam i 18 miliona eura. Ukoliko bi se penzije u drugoj polovini godine povećale za 40 eura, za to bi do kraja godine trebalo 30 miliona eura, što, kako tvrdi, pokazuje da novca u budžetu ima.

Odbor se, međutim, nije izjasnio o predlogu GP URA jer nije bilo kvoruma. Podršку su najavili DNP i SD, dok su iz PES-a i NSD-a poručili da podržavaju povećanje penzija ukoliko ono ima realno finansijsko utemeljenje. Konačan stav čekaće se nakon mišljenja Vlade, koje još nije dostavljeno.

Mikić je ocijenio da za povećanje penzija od 40 eura nije potrebno novo zaduženje. Poručio je da je važno da se to jasno kaže kako Vlada i parlamentarna većina ne bi tvrdile da novca nema. Prema njegovim riječima, jedino pitanje je postoji li politička volja da se penzije povećaju.

On je podsjetio da su dosadašnja dva usklađivanja iznosila 0,38 i 0,95 odsto, što je u prosjeku značilo rast od dva, odnosno pet eura. Mikić smatra da bi bilo bolje da takvih povećanja nije ni bilo, te da je Fond PIO trebalo da predloži vanredno usklađivanje. Naveo je i da su prije tri godine sprovedena dva vanredna usklađivanja, nakon kojih su penzije porasle 18 odsto.

Predloženo je i da se penzije ubuduće usklađuju četiri puta godišnje, umjesto tri puta. Boris Mugoša iz Evropskog saveza najavio je amandmane kojima bi se inflacija i zarade upoređivale sa istim periodom prethodne godine, a ne sa prethodna četiri mjeseca, kako je sada propisano.

Mugoša je ocijenio da bi, da su korišćeni podaci u odnosu na četiri mjeseca prošle godine, penzije porasle tri do četiri odsto. On smatra da formulu za usklađivanje treba promijeniti. Poručio je i da novca ima, podsjećajući da je samo prošle godine izgubljeno 24 miliona eura zbog izgubljenih sudskih sporova. Prema njegovoj ocjeni, povećanje penzija nije trošak jer će se taj novac vratiti u budžet.

Jelena Kljajević iz DNP-a kazala je da penzioneri zaslužuju život dostojan čovjeka, što, kako je navela, trenutno nemaju. Ona je upitala da li Crna Gora može biti članica Evropske unije sa ovakvim penzijama, dodajući da, ako se novac izdvaja za priredbe i Rikija Martina, mora ga biti i za olakšavanje života penzionerima.

Predsjednik Odbora za rad i socijalno staranje Dražen Petrić iz PES-a ocijenio je da je predlog GP URA populistički i zatražio da se jasno navede izvor finansiranja za povećanje svih penzija za 40 eura.

Vaso Obradović iz NSD-a poručio je da penzije treba povećati, ali da to mora biti zasnovano na realnim osnovama. Podsjetio je da je granica siromaštva oko 580 eura i naveo da povećanje od 40 eura ne rješava problem, već penzionere samo približava iznosu koji se smatra granicom siromaštva. Istakao je da se najprije moraju pronaći sredstva, a zatim ići ka ozbiljnijem rastu penzija.

Penzioneri traže dostojanstven život

Sjednici su prisustvovali i predstavnici Pokreta penzionera Sadik Klimenta i Svetozar Čabarkapa, kao i predsjednik Udruženja penzionera Gornje Gorice Dragan Marković.

Klimenta je upozorio da penzioneri moraju da biraju između ljekova i hrane, što, kako je rekao, nije dostojanstven život. Naveo je da Pokret penzionera traži vanredno povećanje penzija koje bi pratilo stvarni rast troškova, dodatnu zaštitu korisnika najnižih penzija i redovno usklađivanje sa stvarnom inflacijom i rastom zarada. Prema njegovim riječima, posljednja dva usklađivanja od 0,38 i 0,95 odsto predstavljaju uvredu za penzionere, dok su minimalne penzije za dvije i po godine povećane za svega šest eura.

Čabarkapa je kazao da penzioneri nijesu zadovoljni ni predloženim povećanjem od 40 eura i da traže da najniže penzije iznose 80 odsto minimalne zarade.

Marković, koji se obratio u ime pet udruženja iz Podgorice sa ukupno 4.500 penzionera, podsjetio je da minimalnu penziju od 451,71 euro prima 67.997 penzionera. Kako je naveo, to je više od polovine ukupnog broja penzionera. Dodao je da granica siromaštva iznosi 589 eura, što znači da više od polovine penzionera živi na ivici siromaštva.