Broj kilograma nije uvijek najpouzdaniji pokazatelj zdravstvenog stanja. Stručnjaci sve češće ističu da je obim struka, posebno kod žena, važan signal koji može da ukaže na povećan rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih hroničnih stanja.

Masne naslage koje se talože u predjelu stomaka mogu biti opasnije od masnoće raspoređene na drugim dijelovima tijela. Razlog je visceralna mast, koja se nalazi oko unutrašnjih organa, poput jetre, pankreasa i crijeva, i povezuje se sa većim rizikom od metaboličkih poremećaja.

Kod žena se abdominalna gojaznost najčešće definiše kao obim struka od 88 centimetara ili više, bez obzira na indeks tjelesne mase, odnosno BMI. To znači da i osoba čija je tjelesna težina prema BMI vrijednostima u granicama normale može imati povećan zdravstveni rizik ukoliko se masnoća najviše nakuplja oko stomaka.

Zašto struk može biti važniji od broja na vagi

BMI se često koristi za procjenu odnosa visine i težine, ali ne pokazuje gdje se masno tkivo nalazi. Upravo zato mjerenje obima struka daje dodatnu i često precizniju sliku o zdravstvenom riziku.

Širi struk može da ukaže na povećanu količinu visceralne masti, koja se dovodi u vezu sa bolestima srca, dijabetesom tipa 2, visokim krvnim pritiskom i moždanim udarom. Istraživanja pokazuju da obim struka može biti snažan pokazatelj rizika, čak i kod osoba koje nemaju izraženu gojaznost prema uobičajenim mjerilima.

Struk se mijenja tokom života

Obim struka kod žena može da se mijenja s godinama, a posebnu ulogu imaju hormonske promjene. Tokom menopauze dolazi do pada estrogena i progesterona, što može da utiče na preraspodjelu masnog tkiva i njegovo češće nakupljanje u predjelu stomaka.

Zbog toga se kod žena u postmenopauzi abdominalna gojaznost može javiti čak i kada ukupna tjelesna težina nije značajno porasla. Ljekari naglašavaju da je riječ o prirodnom procesu, ali i o signalu da je važno obratiti više pažnje na ishranu, kretanje i redovne zdravstvene kontrole.

Kako pravilno izmjeriti obim struka

Obim struka može se jednostavno izmjeriti kod kuće, ali je važno da mjerenje bude pravilno. Mjerna traka treba da se postavi na sredinu između donje ivice rebara i vrha kuka, najčešće malo iznad pupka.

Traku ne treba stezati, ali ne smije biti ni previše labava. Mjerenje se obavlja nakon normalnog izdisaja, dok osoba stoji uspravno i opušteno. Za praćenje promjena najbolje je mjeriti struk uvijek na isti način i u približno isto doba dana.

Šta znači veći obim struka

Veći obim struka ne znači automatski da osoba ima bolest, ali može biti znak upozorenja. Ukoliko je obim struka kod žena 88 centimetara ili više, preporučuje se konsultacija sa ljekarom, posebno ako postoje i drugi faktori rizika, kao što su povišen pritisak, šećer u krvi, holesterol, pušenje ili porodična istorija srčanih bolesti.

Stručnjaci savjetuju da se obim struka posmatra zajedno sa drugim pokazateljima zdravlja, a ne izolovano. Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, kvalitetan san i smanjenje stresa mogu da pomognu u smanjenju rizika i očuvanju opšteg zdravlja.

Zdravlje nije pitanje idealnih mjera

Iako je obim struka korisna zdravstvena mjera, ne treba ga posmatrati kao kriterijum ljepote ili lične vrijednosti. Građa tijela, visina, genetika i životno doba utiču na izgled i proporcije, pa isti broj ne znači isto za svaku osobu.

Cilj mjerenja struka nije uklapanje u estetske standarde, već bolje razumijevanje sopstvenog zdravlja. Umjesto težnje ka nerealnim mjerama, stručnjaci preporučuju postepene i održive promjene koje doprinose boljoj kondiciji, stabilnijoj energiji i manjem riziku od bolesti.