Umjetna inteligencija može iz jedne fotografije lica procijeniti biološku dob oboljelih od raka i njihov rizik od smrti. To pokazuje studija istraživača iz bolničkog sustava Mass General Brigham u Bostonu, objavljena u časopisu The Lancet Digital Health. Autori naglašavaju da tehnologija ne bi trebala zamijeniti liječničku procjenu.

Kako rade modeli FAHR-Face

Temeljni model FAHR-Face treniran je na više od 40 milijuna fotografija lica ljudi različite dobi i etničkog podrijetla. Iz njega su razvijena dva modela. FAHR-FaceAge procjenjuje biološku dob. FAHR-FaceSurvival predviđa izglede za preživljenje oboljelih od raka tako što značajke lica kombinira s drugim kliničkim podacima.

Biološka dob odražava starenje tijela na staničnoj i fizičkoj razini, dok kronološka dob označava broj proživljenih godina. Prema riječima dr. Raymonda Maka s Instituta za rak Mass General Brigham, model za dob analizira sljepoočnice, čelo, područje iznad očiju i nazolabijalnu brazdu. Model za rizik od smrti usmjeren je na nosni hrbat i područje ispod očiju. Mak je rekao da ga je iznenadilo što se znakovi rizika od smrti mogu uočiti na fotografiji lica.

Ključni rezultati studije

  • Od 122 pacijenta koje je FAHR-FaceSurvival označio kao visokorizične, 52,5 posto umrlo je u roku od 90 dana.
  • U skupini od 975 pacijenata s najnižim procijenjenim rizikom u istom je razdoblju umrlo oko dva posto.
  • Od 1060 pacijenata čija je biološka dob bila više od 20 godina veća od kronološke, 21 posto umrlo je unutar 90 dana.
  • U skupini od 4195 pacijenata s biološkom dobi barem deset godina nižom od kronološke umrlo je oko šest posto.

Prema navodima istraživača, kozmetičke promjene poput operacija, injekcija botoksa i šminke nisu utjecale na rad modela. Autori rezultate opisuju kao procjene modela, a ne kao zamjenu za kliničku procjenu pojedinog pacijenta.

Wilbur Lam, profesor pedijatrije i biomedicinskog inženjerstva na Sveučilištu Emory, koji nije sudjelovao u studiji, rekao je da kliničku korisnost alata tek treba dokazati u prospektivnim istraživanjima. Dodao je da treba provjeriti koliko pouzdano alat radi kod ljudi različitih crta lica, boje kože i dobi. Miroslaw Bober, profesor obrade videozapisa i strojne inteligencije na Sveučilištu Surrey, rekao je da studija pokazuje statističku povezanost izgleda lica i preživljenja kod pacijenata na zračenju. Upozorio je da procjena dobi iz izgleda nije izravno mjerenje biološkog starenja. Također nije pokazano daje li model korisne informacije povrh liječničke procjene općeg zdravstvenog stanja, pa alat još nije spreman za kliničku primjenu.