Pacijent sa završnim stadijem bubrežne bolesti proveo je 271 dan bez dijalize zahvaljujući genetski modificiranom bubregu svinje, što je najduže dokumentirano razdoblje takve vrste u svijetu. Tim Andrews (66) iz New Hampshirea primio je organ u Sjedinjenim Američkim Državama u siječnju 2025., a nakon kratkotrajnog povratka na dijalizu dobio je ljudski bubreg preminulog darivatelja. Riječ je i o prvom prijelazu sa svinjskog na ljudski bubreg.

Nalaze je u medicinskom časopisu Lancet objavio tim stručnjaka neprofitne zdravstvene organizacije Mass General Brigham (MGB) zajedno s američkim bolnicama. Liječnici su životinjski organ opisali kao privremeni „most” dok je pacijent čekao transplantaciju ljudskog organa.

Kako je zahvat protekao

Andrewsu je zatajenje bubrega uzrokovala šećerna bolest tipa 2. Bubreg jukatanske patuljaste svinje genetski je prilagođen kako bi bio kompatibilan s njegovim imunosnim sustavom i počeo je djelovati odmah nakon presađivanja. Nakon otprilike šest mjeseci nastala je šteta u bubrežnom krvotoku koja je dovela do zatajenja organa, pa je bubreg uklonjen.

  • 271 dan bez dijalize — najduže razdoblje nakon presađivanja svinjskog bubrega
  • Transplantacija izvedena u siječnju 2025. u SAD-u
  • Prethodni slučaj iz 2024. u bolnici Massachusetts General: pacijent je preživio 52 dana i preminuo zbog srčanih poteškoća nevezanih uz transplantaciju
  • Ni u jednom trenutku nisu otkriveni svinjski virusi ni patogeni

Ksenotransplantacija kao odgovor na manjak organa

Glavni autor studije Leonardo Riella iz MGB-a istaknuo je da je manjak organa najveća kriza u području transplantacije te da ljudskih organa nema dovoljno za pravovremene zahvate. Njegova je vizija da ksenotransplantacije najprije posluže kao most do doniranog ljudskog bubrega, a potencijalno i kao zasebna terapija nakon što se utvrde dugoročna sigurnost i održivost.

Rommel Ravanan, čelnik odjela za transplantacije u britanskom javnom zdravstvu i nefrolog konzultant, naveo je da SAD i Kina izvode slične zahvate od 2022. Napredak u genetskom mapiranju i tehnike poput CRISPR-ovih „genetskih škara” omogućuju uklanjanje pojedinih svinjskih gena kako bi ljudsko tijelo teže prepoznalo strani organ, a svinje se biraju i zbog veličine te anatomije organa slične ljudskoj. Prema njegovim riječima, do svakodnevne primjene proći će još mnogo vremena čak i ako se metoda pokaže učinkovitom.