Iskren smijeh povećava širenje krvnih žila za 22 posto, dok gledanje potresnih filmskih scena smanjuje tu sposobnost za 35 posto. Učinak smijanja na krvne žile usporediv je s onim koji postižu aerobna tjelovježba ili statini, lijekovi za snižavanje kolesterola. Znanstvenici to objašnjavaju djelovanjem beta-endorfina na endotel, unutarnji sloj stanica krvnih žila.

Stres steže krvne žile, smijeh ih širi

Akutni emocionalni stres aktivira simpatički živčani sustav, sužava arterije i podiže krvni tlak. Zdrav endotel u takvim uvjetima otpušta dušikov oksid, snažan vazodilatator koji opušta glatke mišiće u stijenkama arterija. Negativne emocije narušavaju tu funkciju, što je potvrđeno testom reaktivnosti brahijalne arterije kod ispitanika koji su gledali početne scene filma "Spašavanje vojnika Ryana".

Kod gledanja humorističnih filmova i komičnih serija dogodio se suprotan učinak. Smijeh potiče hipofizu da oslobodi beta-endorfine, prirodne spojeve slične opijatima, koji se vežu za receptore na stanicama endotela i izravno pokreću proizvodnju dušikovog oksida. Posljedica je bolji protok krvi, manji rizik od ugrušaka i slabija upala u arterijama.

Smijeh snižava kortizol i dugoročno štiti srce

Sustavni pregled i meta-analiza osam intervencijskih studija pokazali su da spontani smijeh, primjerice tijekom gledanja komedija ili terapije smijehom, snižava razinu kortizola za gotovo 32 posto u odnosu na kontrolne skupine. Već jedna seansa smijeha smanjila je ovaj hormon stresa za oko 37 posto. Kronično povišen kortizol povezan je s visokim tlakom, nakupljanjem masnog tkiva i slabljenjem imuniteta.

Velika epidemiološka studija provedena u Japanu na više od 20.000 osoba starijih od 65 godina utvrdila je snažnu inverznu vezu između učestalosti smijanja i kardiovaskularnih bolesti. Osobe koje se smiju rijetko ili nikada imale su 1,21 puta veći rizik od srčanih bolesti i 1,6 puta veći rizik od moždanog udara nego one koje se smiju gotovo svaki dan. Veza je ostala statistički značajna i nakon uzimanja u obzir depresije, socijalne uključenosti, pušenja, alkohola i tjelesne aktivnosti.

Slične rezultate dala je studija Sveučilišta Johns Hopkins. Osobe s pozitivnim pogledom na život i obiteljskom povijesti srčanih bolesti imale su za trećinu manju vjerojatnost kardiovaskularnog događaja tijekom praćenja od pet do 25 godina.

Ključne činjenice

  • Vazodilatacija: pad od 35 posto uz stres, rast od 22 posto uz smijeh
  • Kortizol: smanjenje od gotovo 32 posto, odnosno oko 37 posto nakon jedne seanse
  • Japanska studija: 1,21 puta veći rizik srčanih bolesti i 1,6 puta veći rizik moždanog udara kod onih koji se ne smiju
  • Stručnjaci navode da i usiljeni smijeh pokreće iste mišiće i potiče otpuštanje endorfina